Atraktivni prostori nekadašnjih kino dvorana Zadar i Pobjeda na Poluotoku prodavat će se na javnoj dražbi Općinskog suda u Zadru zakazanoj za 8. lipanj ove godine.
Oba prostora u vlasništvu su tvrtke Kino Zadar film d.d. kojoj je u veljači 2016. godine Trgovački sud u Zadru odobrio predstečajnu nagodbu. No, zbog nepodmirenih dugovanja Sberbank d.d. Zagreb je pred Općinskim sudom u Zadru pokrenula ovršni postupak pa je doneseno rješenje o prodaji nekretnina tvrtke, čija je vrijednost procijenjena na ukupno nešto manje od 90 milijuna kuna.
Konkretno, prostor nekadašnjeg kina Zadar u kojem je danas, među ostalim, smješten poznati ugostiteljski objekt Callegro, a koji se u zemljišnim knjigama vodi kao zgrada u kojoj se nalazi poslovni prostor ukupne neto korisne površine 2.627,09 metara četvornih s pripadajućim dijelom zajedničkih prostora i zemljišta bez zgrade, procijenjena je na 71.318.275,70 kuna i neće se moći prodati ispod iznosa od 47.545.517,14 kuna. Druga nekretnina, prostor nekadašnjeg kina Pobjeda koji se dijelom naslanja na zgradu Gradske uprave na Narodnom trgu, a koji se u zemljišnim knjigama vodi kao kuća površine 523 metra četvorna, procijenjena je na iznos od 18.275.875,48 kuna i neće se moći prodati za manje od 12.183.916,99 kuna .
Tvrtka Kino Zadar film d.d. s temeljnim kapitalom od pet milijuna kuna u vlasništvu je obitelji Peroš pa se u sudskom registru kao članovi Nadzornog odbora navode Đenko, Nada i Jurica Peroš, dok je Josip Peroš upisan kao osoba ovlaštena za zastupanje, odnosno direktor tvrtke.
Đenko Peroš od rujna 2012. godine izdržava kaznu zatvora temeljem presude Županijskog suda u Zadru, odnosno Vrhovnog suda, koji mu je nakon izmjene zakona preinačio kaznu te kaznenu sankciju od šest godina umanjio na pet. Osuđen je zajedno s nećakom Marinkom Vukševićem zbog malverzacija u Prigorki promet d.d. gdje je Peroš bio predsjednik NO te većinski vlasnik dionica Prigorke, ali i Vrane d.d. iz Biograda na Moru, a Vukšević direktor. Temeljem te presude Perošu je naloženo da u državni proračun 15 dana od pravomoćnosti presude uplati iznos od 4.865.000,00 kuna, za koliko je Županijski sud utvrdio, a Vrhovni sud potvrdio, da je iznos pričinjene štete. Peroš je na ove presude 2014. godine podnio ustavnu tužbu zbog povrede ustavnog prava na pravično suđenje do kojeg je došlo zbog "dugotrajnosti postupka, neusklađenosti pravnih propisa i pravne prakse Vrhovnog suda RH za slične slučajeve te voluntarizma u odlučivanju sudova". Ustavni sud tu mu je žalbu odbio, a potom mu je i iznos od gotovo pet milijuna kuna došao na naplatu.
Izvor: http://www.zadarskilist.hr/