U zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, u nazočnosti hrvatske poslovne, kulturne i znanstvene elite, predstavljena je jedinstvena korporativna monografija „ADRIS, jedna hrvatska priča“, koja se bavi fenomenom razvoja i poslovnog uspjeha Adris grupe te njezina utjecaja na hrvatsko društvo i trendove u gospodarstvu, arhitekturi, kulturi, znanosti... Prigodom promocije, na platou MSU-a otvorena je i izložba posvećena najznačajnijim arhitektonskim i dizajnerskim projektima Adris grupe, koja se može razgledati do 26. svibnja.
Monografija „Adris, jedna hrvatska priča“ analizira tajnu poslovnog uspjeha ove hrvatske korporacije te njezine doprinose hrvatskoj kulturi i znanosti kroz autorska viđenja šest priznatih hrvatskih stručnjaka i znanstvenika. Među ostalim analiziraju se Adrisov poslovni model i investicije, specifičnosti upravljanja, kreiranje i razvoj brendova, doprinos očuvanju nacionalnih vrijednosti, inovativni marketing te stalna ulaganja u kulturu, umjetnost i znanost.
„U našim postignućima sudjelovali su brojni naraštaji naših zaposlenika, mnogi suradnički timovi iz kreativne industrije te pojedinci iz znanstvene i poslovne zajednice. Bez znanja, kreativnosti, poduzetničke odvažnosti i težnje k izvrsnosti nije moguće ostvariti uspjeh u globaliziranom svijetu, a još je teže izdržati u uspjehu. Svjesni toga, mi u Adrisu trajno ostajemo otvoreni znanju, svjetskim poslovnim iskustvima i tehnološkim izazovima, ne zaboravljajući da Adris pritom ima i obvezu domovinske koristi“ - izjavio je prigodom predstavljanja mr. sc. Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris grupe.
Urednik monografije je Predrag Grubić, a autori poglavlja su: prof.dr.sc. Božo Skoko, doc.dr.sc. Kristijan Kotarski, prof.dr.sc. Velimir Srića, prof.dr.sc. Tihomir Vranešević, Maroje Mrduljaš i Igor Zidić.
„Adris nam vlastitim primjerom pokazuje kako se i u Hrvatskoj može uspjeti prema najrigoroznijim globalnim standardima izvrsnosti, a pritom sačuvati ključne vrijednosti.“ – među ostalim piše dr. Božo Skoko. Njegov kolega s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu dr. Kristijan Kotarski smatra kako „usred anemičnoga gospodarskog oporavka hrvatske ekonomije, Adris grupa svijetli svojim primjerom kao putokaz ostalim tržišnim akterima i donositeljima političkih odluka“, a tajnu uspjeha vidi u jedinstvenom modelu dioničarstva TDR-a i kasnije Adrisa, koje je omogućilo stabilnu vlasničku strukturu, koja ne stvara pritisak za ostvarenjem instant rezultata neovisno o dugoročnim posljedicama takve orijentacije.
Dr. Velimir Srića dodaje kako je bitna komponenta Adrisove kulture „spoj hrabrosti i ambicije, jer je povijest TDR-a, a potom i Adris grupe, priča o hrvatskome uspjehu, temeljenom na domaćem znanju, upornosti, viziji i vlastitome modelu razvoja“.
Dr. Tihomir Vranešević, analizirajući Adrisove brendove piše kako se u njihovu načinu upravljanja prepoznaje naslijeđe TDR-a, i to u svim aspektima proizvoda, komuniciranju s ciljnim tržištem i širom javnošću, odnosima s potrošačima, zaposlenicima, konkurentima i širom društvenom zajednicom.
Maroje Mrduljaš, koji je tijekom predstavljanja predstavio najznačajnija Adrisova arhitektonska ostvarenja kaže kako je „u suradnji s nekim od najboljih hrvatskih arhitekata i dizajnera različitih generacija, Adris grupa ušla u istraživanja koja nadilaze utilitarne i instrumentalne ciljeve i otvaraju nove putove u arhitekturi, urbanizmu i dizajnu“. Dodaje kako se arhitektonske aktivnosti Adris grupe naslanjaju na višedesetljetnu visoku razinu kulture tvrtke u vizualnim komunikacijama, no značenje Adrisovih građevina nadilazi polje estetske izvrsnosti, jer su građevinske realizacije Adrisa ne samo dovele do nekih od kulturno najznačajnijih zgrada u Hrvatskoj, nego je riječ o znatno širem utjecaju na urbanu kvalitetu hrvatskih gradova.
Igor Zidić, Adris opisuje kao odgovornog gospodarstvenika jer je u svoju potporu hrvatskoj znanosti, kulturi i drugim čuvarima tradicijskih vrijednosti ugradila one kriterije kojih se i sama u svome poslovanju pridržava. Dodaje kako se Zaklada Adris postavlja kao hrvatska korektivna institucija, koja ravnomjerno štiti interese zdravstveno i socijalno najugroženijih, te koja se bori za nužnu potporu i poticaje onima najizvrsnijim u širokom spektru strukâ i orijentacijâ.
O Adris grupi iznutra piše Predrag Grubić koji naglašava da je korporativna kultura osobito važna u vrijeme transformacije tvrtke kojoj je krajnji cilj daljnji rast i razvoj, odnosno dugoročna održivost Adrisa u uvjetima mondijalizacije i stalnih promjena društvenih normi te dodaje da Adris trajno nastoji povećavati razinu konkurentnosti svojih novih poslova (turizam, osiguranje i zdrava hrana) i učvrstiti poziciju jedne od vodećih regionalnih tvrtki.
S obzirom da je u posljednjih dvadesetak godina Adris iza sebe ostavio brojne arhitektonske i dizajnerske projekte ostvarene u suradnji s ponajboljim hrvatskim i međunarodnim arhitektima i dizajnerima, uoči predstavljanja Adrisove monografije na sjevernom platou MSU-a otvorena je posebna izložba koja predstavlja deset najznačajnijih arhitektonskih i dizajnerskih projekata Adris grupe.
Među predstavljenim projektima nalaze se redom nagrađivani projekti kao što su hoteli Lone, Adriatic i Amarin, Adris blok u Rovinju, mrjestilište ribe u Ninu, plaža Mulini Beach, poslovna zgrada u Jagićevoj, tvornica u Kanfanaru, postav multimedijalne izložbe "Kultura pušenja", Adrisova godišnja izvješća - “Dobre ideje svijetle u mraku” i “U dobrim rukama” te Adrisov paviljon na Weekend Media Festivalu s presjekom godišnjih izvješća realiziranih u proteklih deset godina.
Projekti su prikazani u deset odvojenih prostorija koje čine svojevrsni labirint. Izložba je za građane otvorena do 26. svibnja i može je se posjetiti u sklopu obilaska MSU-a.
Izvor: http://www.poslovni.hr/
